Na današnji dan prije deset godina Hrvatska je postala 28. punopravna članica Europske unije. Deset godina nakon podnošenja zahtjeva za članstvo i nakon devet godina napornih pregovora, Hrvatska je 1. srpnja 2013. primljena u članstvo.

Otad pa do danas Hrvatska je doživjela mnoge promjene. U razdoblju od 2012. do 2022. realni je BDP godišnje prosječno rastao za 2,4 posto ili jedan postotni bod više u odnosu na desetogodišnje razdoblje prije toga, naša zemlja ubrzano hvatala korak ili konvergirala k razini ekonomskog razvitka prosjeka Europske unije. Nije sporno da je pristupanje Europskoj uniji, euro području i Schengenskom prostoru potaknulo gospodarski razvoj u Hrvatskoj.  Razvoj naše ekonomije od ulaska u EU rezultirao je i otvaranjem više od 200.000 novih radnih mjesta. Ulazak u Europsku uniju nam je proširio mogućnosti izgradnje infrastrukture preko sredstava EU. Pelješki most je najočitiji primjer i sve više unapređujemo željezničku mrežu pomoću Bruxellesa, ali je vrlo važno i što komunalnu infrastrukturu obnavljamo pomoću tih sredstava.

Hrvatska je u prvom desetljeću članstva uspješno odradila i prvo predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Prvo hrvatsko predsjedanje ostat će upamćeno po pandemiji koronavirusa od koje se Hrvatska najbrže oporavila i u odnosu na pretpandemijsku 2019. imala rast od 11,8 posto, i po tome je prva u EU-u ispred Poljske, koja je imala rast od 11,2 posto.

Poput drugih novih članica manje razvijenih od europskog prosjeka Hrvatska je imala veliki odljev stanovništva u proteklom desetljeću. Prema popisu 2021., Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što je u odnosu na deset godina ranije manje za 413.056 osoba ili 9,64 posto.

Jednim dijelom to je rezultat članstva u EU-u jer na jedinstveno europskom tržištu nema ograničenja u kretanju radne snage i mnogi hrvatski građani otišli su za poslom i boljim životom u bogatije članice.

Više je znakova da je vrhunac iseljavanja iz Hrvatske prošao, da je trend usporen ali nije stao.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da se odljev zaustavlja, odnosno ujednačavaju se useljavanje i iseljavanje jednom kad se dosegne stupanj gospodarskog razvoja od oko 80 posto prosjeka EU-a, čemu se Hrvatska približava.

Danas, deset godina poslije, Hrvatska je dio najuže jezgre EU-a, članica, članica je šengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola i europodručja, koje dijeli zajedničku valutu.