Župski portal - zupcica.hr

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Opći uvjeti korištenja

Prihvaćam


 

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg

Nakon više od trideset godina obnove svečano otvorena Biskupska palača (FOTOGALERIJA)

Nakon više od trideset godina obnove danas je na Trgu Marina Držića svečano otvorena Biskupska palača. Uz biskupa Uzinića, svečanosti otvorenja prisustvovali su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici Sanja Putica i Branko Bačić, europarlamentarka Dubravka Šuica, izaslanica predsjednice RH Renata Margaretić Urlić, gradonačelnik Mato Franković, zamjenica župana Žaklina Marević, hvarski biskup Petar Palić, kotorski biskup Ilija Janjić, a obnovljenu palaču je blagoslovio apostolski nuncij u RH Giuseppe Pinto.

Zahvalivši svima koji su dali svoj doprinos obnovi palače, biskup dubrovački Mate Uzinić najavio je da se vraća u Grad zbog trajne želje stanovnika da biskup živi u povijesnoj jezgri, ali i potrebe da se potakne obrnuti proces od postojeće depopulacije. Mons. Mate Uzinić vratit će se u Grad te će u obnovljeno staro zdanje dubrovačkih biskupa useliti na blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Mateja, 21. rujna.


FOTOGALERIJA

 


Biskupska palača u Dubrovniku je važno mjesto duhovnog i kulturnog identiteta Dubrovčana. Pripadala je poznatoj dubrovačkoj vlasteoskoj obitelji Sorkočević a spada u tip „rastućih kuća“, što znači da je njezin današnji izgled posljedica različitih prekrajanja njezine unutrašnjosti ali i cijelog zapadnog dijela Pustijerne kroz povijest. Palača je, uz ostalo, bila i dom Luka Sorkočevića, skladatelja naših najljepših pretklasicističkih simfonija.

U četverokatnoj palači sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima zahvaljujući ovoj obnovi od propadanja su sačuvane zanimljive arhitektonske dekoracije, očišćeni su i restaurirani zidni oslici, obnovljeni su tabulati (drveni oslikani stropovi) kao i biblioteka. Na prvom i drugom katu su izložene restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije, a u prizemlju se u budućnosti planira postaviti lapidarij s arheološkim nalazima pronađenim ispod dubrovačke katedrale. Tako će dio palače i u budućnosti biti otvoren za posjete, kao i organizaciju različitih kulturnih programa.

Palača obitelji Sorkočević u vlasništvo Dubrovačke biskupije došla je 1854. godine za vrijeme dubrovačkog biskupa mons. Tome Jederlinića, nakon što je stara nadbiskupska palača iza Katedrale zbog bombardiranja 1806. godine postala neupotrebljiva. Od tada do danas uz Biskupsku palaču vežu se imena biskupa Antuna Giuricea, Tome Jederlinića, Vicka Čubranića, Ivana Zaffrona, Mata Vodopića, Josipa Marčelića, Vlaha Barbića, Josipa Marije Carevića, Pavla Butorca i Severina Perneka, koji je zbog posljedica potresa morao iseliti iz nje.

Palača oštećena na Uskrs 1979. godine obnavljana je u više faza . Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek. Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25.000.000 kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima.


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn