Župski portal - zupcica.hr

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Opći uvjeti korištenja

Prihvaćam


 

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg

Novogodišnji razgovor s načelnikom Silviom Nardellijem

Na kraju smo godine koja je napokon donijela početak realizacije obnove ratom devastiranih župskih turističkih kapaciteta, srušen je Orlando, ali izgradnja novog hotela iako najavljena za jesen, još nije počela. Godina je to u kojoj je napokon trebao biti i objavljen natječaj za Kupare što se još uvijek nije dogodilo. Uz planove investicija u gospodarstvu, protekla je godina donijela niz investicija u infrastrukturi , a o tome što se u Župi učinilo u protekloj godini i što se planira u Novoj, razgovarali smo s Općinskim načelnikom Silviom Nardellijem.

Protekla godina nam je donijela početak nekih dugo očekivanih i najavljivanih projekata. Srušen je Orlando i trebala je početi gradnja novog hotela. Kako bi pomogla investitoru da hotel završi u planiranom roku, općina je donijela odluku kojom je omogućila radove i tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, nakon rušenja sve je stalo. Što je trenutno sporno, gdje je zapelo ?

- Ne držim ništa spornim. Program ulaganja tvrtke Hoteli Dubrovačka rivijera je započeo ove godine ulaganjem u hotel Astareu, izgradnjom bungalova i vanjskih bazena, te novog plažnog objekta. Investitor ima određenih imovinskih problema sa zemljištem na kojemu treba početi gradnja novog hotela na lokaciji bivšeg Orlanda koji priječe ishođenje potrebnih dozvola. Stvari se pomalo rješavaju, te se nadamo da će se sa istim započet početkom sljedeće godine. Također odmah iza blagdana očekujemo početak rušenja većeg dijela hotela Mlini kao preduvjet za izgradnju novog objekta na toj lokaciji.

Još jedan veliki projekt je krenuo u realizaciju. Počeli su pripremni radovi za izgradnju Groblja Dubac.

- Ugovoreni su radovi na izgradnji infrastrukture Groblja Dubac. Radi se o napajanju el. energijom, vodoopskrbi, oborinskoj i fekalnoj odvodnji, sve se to spaja na već izgrađeni dio koji smo izgradili proteklih godina, prema Poslovnoj zoni. Sva infrastruktura je dovedena vrlo blizu, u samoj je pristupnoj cesti za Poslovnu zonu i tu sad spajamo ovaj dio za potrebe Groblja. Radovi su u tijeku, završetak očekujemo u veljači.

Nemoguće je govoriti o investicijama u Župi, a ne spomenut izgradnju Sportske dvorane. Ima li kakvih novih informacija o nastavku radova na tom objektu ?

- Svakodnevno sam u kontaktu s Ministarstvom regionalnog razvoja i tvrtkom Fenix . Nažalost, kako stvari stoje, Fenix nema mogućnost ugovoriti završetak predmetnih radova s obzirom da je isti u blokadi i ima dug prema Poreznoj upravi. U ovom slučaju Ministarstvo će morati pokrenuti novi postupak javne nabave, kako bi se s nekim novim izvođačem dvorana konačno završila. Kao što sam više puta naglasio, novac za završetak dvorane imamo , sredstva su osigurana od strane Općine Župa dubrovačka. Ukupna investicija do završetka može koštati maksimalno do dva milijuna kuna, a radovi bi trebali trajati do 30 radnih dana.

Možemo li u idućoj godini očekivati početak realizacije projekta izgradnje novog župskog Dječjeg vrtića u Kuparima ?

- Za vrijeme bivše Vlade smo dobili darovnicu za zemljište u Kuparima. U toj odluci vlade stoji da će se zemljište uknjižiti na Općinu kad općina donese Urbanistički plan uređenja i na snagu stupi novi katastar. Takvom je odlukom država željela osigurati da se na tom zemljištu izgrade predviđeni objekti, a ne da se privede nekoj drugoj namjeni, a to su Dječji vrtić i Dom za starije i nemoćne osobe. UPU smo već donijeli, katastar je napravljen, ali nije još uvijek postao služben u područnom uredu za katastar Dubrovnik. Mi ne čekamo, radimo ono što trenutno možemo. Kroz postupak legalizacije rješavamo pitanje legalizacije postojećeg objekta (ex recepcija VU Kupari) koji će rekonstrukcijom i dogradnjom postati novi župski vrtić. Napravili smo idejno rješenje po kojem u Kuparima možemo smjestiti 18 do 20 vrtićkih grupa. To je najbrži način kako možemo doći do prostora novog vrtića. Postojeći objekt je po procjenama stručnjaka u jako dobrom stanju i bila bi ga šteta rušiti kad se kroz njegovu rekonstrukciju mogu osigurati sve prostorne potrebe dječjeg vrtića.

Kapacitet nove škole na Mljekari već od samog dana njezinog otvorenja ne zadovoljava potrebe Župe. Radi li se na rješavanju tog problema , ima li ikakvih planova za njezinu nadogradnju ?

- Suradnjom sa Županijom u sljedećoj kalendarskoj godini započinjemo izradu idejnog projekta dogradnje školske zgrade na Mljekari kako bi zadovoljila potrebe za jednosmjenskim radom a da se pri tom ne koristi zgrada „stare škole“, koja nam onda ostaje za neke druge potrebe. Trenutno se radi na rješavanju dozvola za „toplu vezu“ između škole i dvorane i taj projekt je trenutno prioritet.

Neizbježna tema svih razgovora o Župi su njezini prometni problemi. Ima li nade da bi se u narednoj godini moglo poboljšati stanje, pogotovo kad je u pitanju križanje sa semaforima u Srebrenom ?

- Vratimo se malo na početak, stanje kakvo je bilo prije izgradnje semafora. Na jednoj od dvije crne točke koje su postojale na Državnoj cesti D-8 kroz Župu na raskrižju u Srebrenom (druga je bila skretanje za Čibaču) MUP je od Hrvatskih Cesta zatražio postavljanje semaforizacije. Prije samog postavljanja semafora napravljena je rekonstrukcija ulice dr. Franja Tuđmana od magistrale prema Srebrenom, te rekonstrukcija uskog grla Županijske ceste od magistrale do ambulante. Već tada je bio izrađen idejni projekt uređenja raskrižja s lijevim skretačima. Da su oni napravljeni i da sada postoje ne bi bilo ovih zastoja i gužvi jer bi se promet odvijao puno brže. Međutim za navedeni projekt nismo imali riješenu građevinsku dozvolu niti osigurane imovinsko pravne odnose za zemljište u obuhvatu projekta. Radi se o prostoru u izgrađenom naselju na kojem se ne možemo širiti kao da smo u Slavoniji, jer prostora nemamo. Zato pokušavamo u okviru raspoloživih mogućnosti, bez rušenja okolnih objekata naći kvalitetno rješenje. Sve priče koje vode uvođenju kružnog toka ne drže vodu, jer iako bi se radilo o najboljem rješenju, radijusi potrebni za realizaciju istog se ne mogu osigurati bez rušenja objekata. Ono što sada trenutno radimo je da kroz Ciljane izmjene i dopune UPU-a Srebreno nađemo mogućnost da se vlasniku zemljišta s lijeve strane raskrižja iz pravca Mlina tvrtki Brenum koja na tom zemljištu želi izgraditi poslovni objekt to omogući, ali i da tako od njih dobijemo potrebno zemljište za to raskrižje. Isto tako s donje strane investitor na zemljištu Kompleksa Madeško je voljan ustupiti dio zemljišta potrebnog za izgradnju raskrižja bez naknade. Znači, trenutno radimo na rješavanju zemljišta Kompleksa Madeško i tvrtke Brenum kako bi dobili potrebno zemljište za izgradnju lijevih skretača. Idejni projekt je ugovoren i očekujemo ga ovih dana, te odmah pokrećemo postupak dobivanja lokacijske dozvole. U sljedećoj godini planiramo izraditi glavni izvedbeni projekt, te isto kandidirati Hrvatskim cestama i sa zahtjevom da se to stavi u prioritetnu izgradnju. Kad se ovaj problem riješi , raskrižje će dobit veću protočnost , ali to neće u potpunosti riješiti prometne gužve kroz Župu, to je moguće isključivo izgradnjom Brze ceste, odnosno obilaznicom Župe.

Kad već spominjete brzu cestu, ima li ikakvih novih informacija, naznaka da bi se stvari mogle pokrenuti s nulte točke ?

- O brzoj cesti što se tiče Župe nema nikakvih novih saznanja, nedavno je bila prezentacija trase od Zračne luke do Plata. Nažalost još uvijek ništa nije rađeno po pitanju samog teritorija Župe. Za Općinu je neosporno kuda ta cesta kroz Župu mora proći, a to je iznad naseljenih mjesta. Naš Prostorni plan je jasan i mi ga nećemo mijenjati i ne želimo razgovarati o bilo kakvoj drugoj varijanti. Želja nam je da Župa dobije spojnicu između sadašnje D-8 i planirane brze ceste i to u središnjem dijelu Župe sa spojem na raskrižje Kupari. Po mom mišljenju iznad Župe ne treba biti izgrađena brza cesta sa četiri kolna traka, dovoljno je izgraditi dva traka i dva ulaza na dionici od Zračne luke do Dubrovnika, te tako riješiti pitanje lokalnog prometa. Mišljenja sam da ta cesta treba biti spojena na državnu cestu 223 te izaći na Dubac, a planiranjem velikog broja tunela prema Gradu je čista utopija koja se nikada neće realizirati. Mislim da svi skupa, od Konavala, Župe, Grada i Županije trebamo tražiti jedno brzo i kvalitetno rješenje, jer ako budemo tražili zahtjevna i skupa rješenja koja uključuju tunele prema Gradu teško da će tu investiciju netko moći financirati, a problem moramo žurno rješavati.

Trenutno najveće infrastrukturno gradilište u Župi je cesta Mljekara – Mandaljena, kako napreduju radovi i hoće li se uspjeti cijela dionica realizirati onako kako je planirano ?

- Projekt rekonstrukcije Županijske ceste Mljekara – Mandaljena smo započeli već odavno, radi se o izuzetno frekventnoj prometnici, koja cijelom dionicom prolazi kroz naselje. Nažalost, zbog 40-50 godina neplanske izgradnje i nelegalnih objekata dolazimo u situaciju da ljudima oduzimamo ono malo zemljišta koje imaju ispred obiteljskih kuća, narušavamo im parkirna mjesta i smanjivano izgrađenost u onim dijelovima gdje nije izgrađeno, nailazimo na neriješene imovinsko pravne odnose, dakle nailazimo na niz problema pri realizaciji toga projekta. Prvotni projekt, smo dodatno korigirali kako bi zadovoljilo potrebe prometovanja cestom profila dva kolna traka i nogostupa, a ne bi značajno oštetili vlasnike zemljišta. Ugodno smo iznenađeni, kako nam je projekt krenuo jer smo uspjeli s ogromnom većinom vlasnika naći zajednički jezik , te upravo sada radeći rebalans proračuna osiguravamo sredstva kako bi uspjeli otkupiti sve to zemljište za koje smo s vlasnicima postigli dogovor. U ovom trenutku ne mogu potvrditi da ćemo u cijelosti izgraditi dionicu sukladno projektu, ali s vlasnicima svakodnevno razgovaramo i možemo očekivati da će se navedeni projekt u najvećoj mjeri realizirati. Koristim ovu prigodu zahvaliti se svim vlasnicima na razumijevanju i suradnji.

Što je s nogostupima uz magistralu na kojima su radovi počeli u proljeće ove godine ?

Uređenje započetih nogostupa uz Državnu cestu D-8 planiramo nastaviti na proljeće, a Općina u sljedeće četiri godine planira izgraditi kompletan nogostup duž cijele magistrale kroz Župu. Sve to planiramo u suradnji s Hrvatskim cestama kako smo i do sada radili. U sljedećoj 2014. Godini počinjemo izgradnju nogostupa u ulici dr. Ante Starčevića od Mljekare prema Čibači.

U prošloj godini se dosta radilo na proširenju mjesne mreže javne rasvjete, kakvi su planovi za narednu i planira li se nastavak zamjene klasičnih rasvjetnih tijela štednim ?

 - Zadnje tri godine zbog nemogućnosti financiranja, nismo nigdje radili proširenje javne rasvjete – mjesnih mreža, osim kroz investicije na raskrižjima i rekonstrukcijama cesta, kao što je bio slučaj na kružnim tokovima na Brgatu i u Poslovnoj zoni, raskrižju Čibača, te dionici Mljekara - Mandaljena. Skupilo se kroz to vrijeme puno zahtjeva mještana, te smo ove godine investirali oko pola milijuna kuna u izgradnju i proširenje mjesnih mreža na ukupno 39 lokacija. Sredstva za tu svrhu ćemo planirat i sljedeće godine, ali u manjem obimu. Prošle smo godine imali i rekonstrukciju javne rasvjete uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u kojoj smo ukupno 1008 starih rasvjetnih tijela zamijenili novim štedljivim sukladno eko – standardima, što predstavlja oko dvije trećine od ukupnog broja rasvjetnih tijela. I ove smo se godine kandidirali kako bi zamijenili preostala rasvjetna tijela, ali nažalost nismo prošli. Upravo smo se ovih dana kandidirali u drugi krug, jer nam je želja zamijeniti rasvjetna tijela, pošto su rezultati uštede već vidljivi. Naime, lani smo potrošili oko 1.100.000 kuna el. energije, a ove godine u rebalansu je za potrošnju javne rasvjete planirano 700.000 kuna.

U protekloj godini su nastavljeni radovi na fekalnoj i oborinskoj kanalizaciji, što se planira u 2014.?

 - Ove godine se radilo na izgradnji kanalizacijskog kolektora od sadašnjeg podmorskog ispusta do planirane lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Radi se o 1.150 metara glavnog kanala u Kuparima vrijednosti od 2.6 milijuna kuna, koji je u 90% iznosu financiran od strane Hrvatskih voda. Općina je pri samom ishođenju građevinske dozvole za naselje Čibača. U sljedećoj kalendarskoj godini planiramo izradu glavnog projekta kanalizacije na dionici Plat – Mlini. Želja nam je da se trasom kanalizacije napravi šetnica od Plata do Mlina, slična onoj od Srebrenog do Mlina, uz koju su planirana ugibališta, vidikovci, odmorišta i lokacije za ugostiteljstvo . U naselju Čibača rješavamo i problem oborinske odvodnje koji je na tom prostoru do sada bio veliki problem. Jedan dio problema smo riješili oborinskom kanalizacijom u trupu ceste prema Poslovnoj zoni gdje je dio oborinskih voda usmjeren u potok Žuvinjak. Ali to nije dovoljno, pa se trenutno radi na izgradnji oborinskih kanala kroz naselje Čibača, od ulice Put Pera Kojakovića , ulicom dr. Ante Starčevića , kroz rasadnik (Južne kulture) do Žuvinjaka . Taj projekt u vrijednosti od 1.500.000 kuna bi trebao bit gotov do kraja drugog mjeseca, a time i riješen dugogodišnji problem oborinskih voda u naselju Čibača.

Na jednoj od sjednica općinskog vijeća postavljeno je pitanje o mogućoj izgradnji druge faze HE Dubrovnik u Platu. Imate li više informacija o tom projektu ?

 - Uputili smo zahtjev HEP-u da nas izvijesti u kojoj je fazi projekt, ali odgovor nismo dobili. Znamo da je započeta izrada studije utjecaja na okoliš, ali daljnjih nikakvih informacija nemamo. Ako dođe do izgradnje druge faze HE Dubrovnik to će izuzetno štetno utjecati na razvoj turizma u Župi dubrovačkoj i uzalud mi danas pričamo o Kuparima, novom Orlandu i drugim investicijama. Osnovni je problem što nikada nije rađena studija utjecaja na okoliš za postojeće agregate HE Dubrovnik,. Mi tražimo da se pri izradi studije utjecaja na okoliš za drugu fazu krene od početnog stanja prije izgradnje hidroelektrane, a ne od trenutnog stanja. Neosporna je činjenica da radom HE Dubrovnik dolazi do zahlađenja mora, te da štetu od toga ima prvenstveno Župa, ali i Cavtat. Ne treba biti nikakav ekspert i stručnjak, svi mi koji živimo tu znamo da temperatura mora u Župskom zaljevu ovisi o režimu rada HE Dubrovnik u Platu, te da je sadašnje stanje kad se u akvatorij Župskog zaljeva izlijeva 90m3 u sekundi, već dovoljno alarmantno, pa ne treba ni spominjati što bi se dogodilo eventualnom izgradnjom druge faze hidroelektrane.

 Svim žiteljima Župe dubrovačke, kao i Dubrovačko-neretvanske županije, putem Vašeg portala, želim puno zdravlja, sreće i uspjeha u Novoj, 2014. godini - poručio je na kraju razgovora načelnik Silvio Nardelli.

razgovarao Nikša Duper


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Razgovori - najnovije

Već uobičajeno, zadnji dan godine koju napuštamo s načelnikom Silviom Nardellijem napravili smo inventuru 2016.  koju ćemo pamtiti po napokon...
Župski MMA borac Antun Račić otputovao je u utorak u Rusiju u Ingušetiju gdje će večeras nastupiti u jednoj od...
Povodom nadolazećeg misijskog mjeseca donosimo vam razgovor sa Marinelom Banovac, župljankom Župe Mandaljena koja se upravo ovih dana vratila iz...
Na kraju smo godine koja je napokon donijela početak realizacije obnove ratom devastiranih župskih turističkih kapaciteta, srušen je Orlando, ali...
U godini koja je pred nama Dubrovačka Biskupija je domaćin velikog događaja - susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se...