Župski portal - zupcica.hr

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Opći uvjeti korištenja

Prihvaćam

"Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici" autora Domagoja Perkića

Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja“ autora dr. sc. Domagoja Perkića novo je vrijedno izdanje Dubrovačkih muzeja. Katalog je posvećen Zdenku Žeravici, preminulom kustosu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, koji je vodio projekte obrade kasnosrednjovjekovnih kamenih nadgrobnjaka na području Župe dubrovačke i Konavala.
Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja do ove studije nisu bili obrađeni iako je riječ o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Riječ je o prostoru od Omble i Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru.

Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih primjeraka.

Od 73 lokaliteta, 39 ih je isključivo sa stećcima, dok su preostali predstavljeni nalazima kasnosrednjovjekovnih nadgrobnih ploča i učelaka, odnosno kasnosrednjovjekovnih kamenoloma. Spomenuti su i lokaliteti gdje su navodno nekada bili stećci, no tijekom vremena su nestali, uglavnom zbog raznih obnova i rekonstrukcija grobalja uokolo crkava.
Studija pokazuje kako stećke uglavnom nalazimo na prostoru koji dolazi u okrilje Dubrovačke Republike nakon 1399. godine te da ih gotovo nema na povijesnom prostoru Astareje. S druge strane, na prostorima koji predstavljaju prvotni prostor Republike ili su u ranijim razdobljima dospjeli pod njezinu vlast, u pravilu nalazimo nadgrobne ploče i učelke. 
Perkić je ovom studijom nedvojbeno utvrdio da je domaće plemstvo nastavilo prakticirati običaj pokapanja pod stećcima i nakon 1399., odnosno tijekom cijeloga 15. stoljeća, iako su postojale stroge zabrane koje su uključivale i oduzimanje plemićkog statusa.  Posebnost šireg dubrovačkog prostora, kao i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, jest činjenica da se 90 posto lokaliteta sa stećcima nalazi uokolo crkava iako se izbor i učestalost pojedinih motiva podudaraju s onima u povijesnim područjima Zahumlja i Travunije.


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn