Župski portal - zupcica.hr

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Opći uvjeti korištenja

Prihvaćam


 

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg

Otvorena izložba "Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje" autora Domagoja Perkića

U žitnici "Rupe" sinoć je otvorena izložba Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje autora Domagoja Perkića. Izložba i pripadajući katalog: Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, nastali su kao rezultat arheoloških rekognosciranja terena od Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu, odnosno od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje od kasnog eneolitika do kraja željeznog doba. Rijetki izleti u mlađa razdoblja odnose se na pojedine nalaze s gradina i špilja, a riječ je o antičkim, srednjovjekovnim i novovjekovnim razdobljima.

Gradine su prapovijesni arheološki lokaliteti, stalnoga ili povremenoga naseobinskog, fortifikacijskog ili mješovitog karaktera, te su obično smještene na povišenim, strateški povoljnim i lako branljivim položajima, uz prirodne komunikacijske smjerove, po mogućnosti u blizini obradivih površina i izvora vode. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 49 gradina.
U arheološkom kontekstu kamene gomile najčešće predstavljaju prapovijesna groblja za jednog ili više pokojnika, a katkad i dijelove fortifikacijskog sustava bedemima utvrđenih naselja, ritualne prostore i granične oznake. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 706 gomila.

Čak i danas, a pogotovo u ranijim povijesnim i prapovijesnim razdobljima kada je čovjek više živio u skladu s prirodom, sve što je nepoznato, mračno i tajnovito izazivalo je strah i poštovanje. Špilje i jame su zasigurno ulazile u kategoriju „nepoznatog“, ali isto tako su predstavljale ulaz u Veliku majku (Magna mater), u „majku zemlju“, u svom punom i najširem mitološkom, sakralnom, profanom, ali i pogrebnom kontekstu. U ranijim, prapovijesnim razdobljima njihov značaj bio je znatno veći, pa su i nalazišta u špiljama glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. Na predmetnom području 14 špilja je potvrđeno kao arheološki lokalitet.

Likovni postav izližbe koja će biti otvorena do 15. ožujka 2019. godine, odradio je Studio Rašić+Vrabec.


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn