Župski portal - zupcica.hr

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg


 

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja.

Više o kolačićima pročitajte ovdje

Prihvaćam

Moderna ladanjska arhitektura Župe; Nepoznato o poznatome - "Vila Naprstek“ u Srebrenom

Neposredno prije nego iz pravca Cavtata jadranskom magistralom stignemo do raskrižja sa semaforima u Srebrenom, na desnoj - sjevernoj strani malo prije zgrade današnje pošte, ukazat će nam se bijela betonska vila koja podsjeća na palube broda. To je “Vila Naprstek“, sagrađena 1936 u duhu moderne po projektu arhitekta Nikole Dobrovića (Pečuh 1897 - Beograd 1967) za naručioca Vaclava Naptrsteka.

Vila se prema nekima smatra jednim od vrhunskih ostvarenja ladanjske arhitekture na suvremen način. Arhitekt Nikola Dobrović djeluje u Dubrovniku od 1935. do 1939. godine, a poznat je i po drugim obiteljskim kućama i vilama, koje je projektirao za bogate Dubrovčane, te posebno po betonskom hotelu“ Grand“ na Lopudu . Vila u Srebrenom mu je bila prva koju je projektirao za vrijeme svog plodnog boravka u Dubrovniku.

- Građevinu karakterizira simetrija prostorne organizacije i kompozicije. Dva kraka vanjskog stubišta vode na krovnu terasu koja je artikulirana armirano-betonskom pergolom.Konzolni balkon duž glavnog, južnog pročelja, kao i krovna terasa, naglašavaju ladanjsku namjeru vile - napisala je dr.sc.Sandra Uskoković.

Izgradnjom jadranske magistrale neposredno uz objekt šezdesetih godina prošlog stoljeća, vila je izgubila dodir s prirodom, a u Domovinskom ratu bila oštećena granatiranjem od strane jugočetničke vojske.

1993. Godine „Vila Naprstek“ upisana je u registar zaštićenih kulturnih dobara, ali u ovom trenutku je podosta zapuštena.
U razgovoru sa sadašnjim stanarima vile saznali smo da su i oni svjesni postojeće situacije u kojoj se objekt nalazi, te da čine koliko mogu. Sami nemaju dovoljno sredstava za jednu potpunu sanaciju, a pomoć od države ne dolazi. Kažu da su se već umorili od uzaludnog pisanja i obraćanja za pomoć onima koji bi za to trebali biti odgovorni.

napisao gospar Ivo Brešković

Izvori:

1.KRUNOSLAV IVANIŠIN.Arhitekt Nikola Dobrović i vizija modernog grada.Radovi instituta za povijest umjetnosti.24 (2000) . 131,
2.Dr.sc.SANDRA USKOKOVIĆ.Senzibilitet prema okolini i vrijednostima pejsaža.Zaštita spomenika.
KVARTAL- kronika povijesti umjetnosti V-3 2008.


FOTOGALERIJA

 


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn