Župski portal - zupcica.hr

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja.

Više o kolačićima pročitajte ovdje

Prihvaćam

Zašto Župa ne naplaćuje parking?

O ljetnim prometnim župskim problemima puno je toga napisano i rečeno, ali nažalost malo učinjeno, pa iz godine u godinu ponavljamo istu priču. Nećemo ovaj put o magistrali, semaforima koji ne rade i sličnim župskim prometnim nelogičnostima, nego o prometu u mirovanju - parkingu koji u ova dva mjeseca srca sezone ometa i otežava svakodnevni život u našim mjestima, naročito priobalnim.

Tako je Srebreno prošloga tjedna u jeku najezde "dnevnih turista" kupača iz susjednih BiH općina, doživjelo totalni prometni kaos i blokadu parkinga , pa su na "orlandovom" parkingu mnogi ostali zagrađeni uključujući i općinske djelatnike i čelnike. Intervenirala je policija , nacrtane su nove strjelice koje bi vozače trebale navoditi kuda po parkingu voziti, ali ništa se bitno nije promijenilo i sve je nastavljeno po starom.

Ovaj slučaj i svakodnevne gužve otvaraju pitanje zašto je Župa dubrovačka jedina jedinica lokalne samouprave u ovom dijelu županije koja ne naplaćuje parking?

Svjedoci smo da u Gradu više nigdje (uz različite zone i cijene) ne možete parkirati bez naplate, općina Konavle je uređenjem parkinga i naplatom riješila problem Cavtata, a dobro razrađen SMS sustav naplate ima i općina Dubrovačko primorje u Slanome u kojem je intenzitet prometa u mirovanju puno manji nego u župskim priobalnom mjestima.

Pa kad su svi susjedi to tako regulirali, zašto ne bi i mi - barem ljeti, pogotovo zbog velikog broja "dnevnih turista" kupača iz susjednih BiH općina kojima bi to bile vjerojatno jedine kune koje bi bili prisiljeni ostaviti u našoj općini.

Moglo bi se govoriti o troškovima uvođenja naplate kao razlog ili opravdanje za odgodu ili odustajanje, ali taj argument teško da „drži vodu“ jer bi prema trenutnom stanju dobit od naplate vjerojatno vrlo brzo vratila uložena sredstva. A sve bi se moglo riješiti uvođenjem kvalitetnog sustava SMS naplate, te postavljanjem nekoliko automata za prodaju parking karata i eventualnim zapošljavanjem dva - tri kontrolora (ako nema para za zapošljavanje, onda preraspodjelom djelatnika općine ili komunalnog poduzeća u ova dva ljetna mjeseca).

Istina, nije sve tako jednostavno kako na prvi pogled izgleda, jer problem uvođenja naplate parkinga u Srebrenom predstavlja više vlasnika - korisnika parking površina kojima (za razliku od drugih mjesta) većim dijelom ne upravlja općina. "Orlandov parking" je prošlih godina vlasnik stavio u kakav - takav režim naplate, pa je donekle bio reda u njegovom korištenju . Ove godine je to izostalo što je uzrokovalo gore navedene probleme. Drugi dio parkinga koji sukladno dogovorima i ugovorima koristi trgovački centar Mercator se nikada nije naplaćivao, što čudi jer upravo taj trgovački centar sigurno najviše gubi zbog nemogućnosti parkiranja vozila ispred centra, pa su kupci prisiljeni na odlazak u spenzu na drugo mjesto. Svi znamo kako je to regulirano u najprometnijim gradskim područjima gdje trgovački centri kontroliraju i naplaćuju korištenje parkinga uz besplatnu uslugu kupcima koji su ostvarili kupnju u minimalnom iznosu od 20 - 30 kuna.

I pored ovakvog korisničko – vlasničkog stanja na parking površinama bilo bi logično i normalno da se postigne dogovor kojim bi se sve parking površine stavile u zajednički sustav naplate, a koji bi kupcima koji su ostvarili kupnju u minimalnom iznosu od 20 - 30 kuna u Mercatoru osigurao besplatan parking. Ovakvo rješenje ne bi stvaralo probleme ni ostalim korisnicima parkinga u zoni Srebrenog, jer bi roditeljima koji dovode djecu u vrtić zaustavljanje i dalje bilo besplatno (do 15 minuta se ne naplaćuje), a za sve ostale koji parking koriste radi posla ili stanovanja, tu su mjesečne parking karte, kao što je slučaj u Gradu.



U sjeni gužvi u Srebrenom ostao je možda još veći problem – parkiranje u Mlinima. I dok u Srebrenom , ako ste dovoljno strpljivi ipak nakon čekanja uspijete parkirati, u Mlinima je to trenutno nemoguća misija. U samom mjestu parking mjesta je vrlo malo, a i ono što ima je u koncesiji. Isti je slučaj i s parkiralištima duž cijelog Šetališta Marka Marojice od magistrale do plivališta.

Tako u ovom biseru (Plavom cvijetu) turizma svakodnevno duž cijelog puta kroz mjesto imamo priliku vidjeti stalni (ljetni) postav izložbe raznoraznih pomagala za blokiranje pristupa parking površinama od lanaca (veriga) raznih boja i profila, parking rampi i zapreka, pa i gajbi i stolica koji su koncesionari prostora postavili kako bi zaštitili kvadrate za koje plaćaju koncesiju i omogućili parking gostima svojih apartmana i vila.

Govoreći o Mlinima, radi usporedbe moramo se opet vratiti na parkiranje oko Grada i uvjete parkiranja za stanovnike stare gradske jezgre. Svjedoci smo brojnim mjerama koje su donesene kako bi se što veći broj stanovnika zadržao unutar povijesne jezgre Grada, pa tako oni imaju vrlo jeftine povlaštene mjesečne karte za parking oko grada , ali im unatoč svemu nitko nije omogućio koncesiju za određeno mjesto nego parkiraju tamo gdje je slobodno i kad je slobodno kao i svi ostali stanovnici grada i županije uključujući i turiste.

Zašto sva ta parking mjesta ne bi išla u naplatu po satu pa neka onda mještani „Podamlinima“ dobiju povlaštenu mjesečnu kartu (na isti način ko što je riješen Grad) , a ja i svi drugi kad dođemo platimo 5 ili deset kuna (koliko se već odredi) i parkiramo naravno, ako ima mjesta ravnopravno, a ne ko mještani drugog reda, koji kad siđu u Mline nemaju gdje parkirati, a gledaju u većinom prazna parking mjesta zapriječena lancima (verigama) ili sličnim zaprekama.

Slična situacija je i u ostalim priobalnim mjestima ( osim možda u Kuparima, ali oni su posebna priča) , a i na uređenim i neuređenim parkiralištima uz magistralu (Trgovište, Popolica …) gdje često vlada sličan nered koji je moguće regulirati upravo naplatom parkinga. Uz činjenicu da bi i prihodi od naplate mogli biti dodatan izvor općinskih prihoda, što nije zanemarljivo pogotovo u ovim kriznim vremenima, sasvim je dovoljno argumenata za razmišljanje jeli došlo vrijeme za uvođenje naplate parkinga i u Župi.


Što država ima od zatvorenog ugostiteljskog objekta ?

Jedna mala kugla sladoleda postala je glavna tema ovotjednih razgovora i to "zahvaljujući" skupini poreznih inspektora iz kontinentalnog dijela Hrvatske, koji se, kako bi "ulovili" što više onih koji krše zakonske odredbe, po mišljenju mnogih dubrovačkih ugostitelja služe raznoraznim "čudnim" metodama i pokušajima prevare djelatnika u ugostiteljskim objektima.

Tako je, prema riječima poznatog dubrovačkog ugostitelja (i videozapisu događaja), u slastičarni na Stradunu u noći otvaranja Igara, zaposlenica kupcu stavila traženu kuglu u kornet i pružila sladoled, te uzela novčanicu od 10 kuna i okrenula se prema kasi kako bi izdala račun. Kad se okrenula prema kupcu, njega više nije bilo. Račun je odložila na pult, te ga ubrzo bacila u smeće. Tada se kupac - inspektor vraća, naravno sa značkom u ruci, optuživši djelatnicu da mu nije izdala fiskalni račun.

Na gotovo istovjetan način inspektor je postupio i u našoj Općini u poznatom ugostiteljskom objektu u Srebrenom, gdje je sukladno riječima vlasnika objekta, zatražio sladoled, pa je ne pričekavši da mu se preda ispisani račun ili da ga uzme s pulta vitrine sa sladoledom na koju je ostavljen, bez oklijevanja produžio pored vitrine u unutrašnjost objekta i pokazao svoju službenu iskaznicu, te rekao kako nije dobio račun.

Uslijedila je akcija izvedena skoro pa "Točno u Podne" u kojoj je pred zbunjenim turistima i mještanima koji su se zatekli u petak u Srebrenom, zatvoren i zapečaćen taj poznati ugostiteljski objekt.

Ne ulazeći u to jeli prekršaj postojao ili nije, zatvaranje ugostiteljskog objekta na pet dana u srpnju, u situaciji kada je svaka lipa u Državnom proračunu važna, se ne čini nimalo logičnim potezom. Ako je ugostitelj radio protivno zakonskim propisima, normalno je da inspektori Porezne uprave za to izriču zakonom predviđenu novčanu kaznu, ali zašto zatvarati ugostiteljski objekat u srcu turističke sezone ?

U Zakonu o fiskalizaciji stoji da Porezna uprava može rješenjem zabraniti poreznom obvezniku daljnji rad do uklanjanja razloga zbog kojih je zabrana izrečena. Važno je naglasiti riječ - može, jer sukladno njoj u Članku 30. točka 2. navedenog Zakona nema obaveze zatvaranja i pečaćenja objekta. Uz to, u ovim slučajevima je teško naći odredbu "do uklanjanja razloga" jer se, po tvrdnji inspektora, radi o neizdavanju računa, a ne o nedostatku fiskalne blagajne ili druge zakonom obavezne opreme.

Svatko razuman u ovoj državi bi trebao podržavati uvođenje reda u naplatu poreza, ali teško da će se isto postići ovako radikalnim mjerama kojima se zbog svakog prekršaja ugostitelje kažnjava zatvaranjem njihovih objekata.

Zašto onda pečatiti objekte tijekom turističke sezone i kome je to od koristi ?

Vlasniku i djelatnicima sigurno nije, a nije ni državi kojoj bi valjda trebao biti interes naplatiti kaznu za prekršaj (ako ga je bilo) i ostaviti objekt da radi i zaradi za tekuća porezna i ostala davanja.

Što država ima od zatvorenog objekta ?

Ništa, promet koji je mogao i trebao biti ostvaren za protekli vikend je nepovratno izgubljen, a s njime i onaj važan dio od 25% koji zovemo PDV. A svaki dan slušamo kako se plan punjenja državne blagajne ne ispunjava sukladno očekivanjima. 


Kako je počela Europska unija na mom "Otoku"

Nakon što smo otpjevali "Odu radosti" vrlo brzo nam je postalo jasno da od 01. srpnja živimo na svojevrsnom otoku, odsječeni od matice zemlje i nove nam Europske domovine.

Novonastale okolnosti su prisilile su veći broj dobavljača koji dostavljaju robu za Dubrovnik umjesto da na Kleku napuštaju Uniju, te pred Bistrinom ponovno u nju ulazu, da koriste dosada alternativni pravac - trajektnu vezu Ploče - Trpanj, pa onda preko Pelješca kako bi dostavili opskrbu za dubrovačko područje. Tako je taj, dosada alternativni postao glavni opskrbni pravac - "žila kucavica" "Dubrovačkog otoka" koja ga povezuje s "Europskim kopnom".

Prva dva dana se digla velika buka i medijska prašina zbog gužvi na Kleku i u Pločama, ali kako vrijeme odmiče, sve to skupa pomalo postaje sasvim normalno i potpuno logično. Jer kako bi se inače išlo na otok ako ne trajektom (s izuzetkom onih koji imaju most), a Jadrolinija je nakon početne nepripremljenosti na novonastalu situaciju od četvrtka ujutro uvela dodatnu trajektnu liniju, stigao je i novi veći trajekt i više neće biti čekanja teretnih kamiona na pristaništu u Pločama i sve će biti u najboljem redu. Snašla se i INA i angažirala privatni trajekt, jer cisterne ne smiju redovnim linijama, pa se normalizirala i opskrba benzinom i plinom. Ako se i dalje bude povećavao promet teretnih vozila na trajektnoj liniji Ploče-Trpanj, Jadrolinija planira na tu liniju uvesti brod dvostruko većega kapaciteta.

Znači nema problema - trajekti su spremni, Pelješka cesta za sada ipak uspijeva prihvatiti sve te kamione i cisterne, samo ostaje pitanje koliko će vremena izdržati dobavljači do momenta kada će i biti prisiljeni da povećane troškove prijevoza ukalkuliraju u veće cijene svojih proizvoda na našem području. Ali i to je normalno i ne bi nas trebalo iznenaditi, jer "otočani" su ionako, zbog većih troškova prijevoza, navikli na malo veće cijene.


"Večeras je naša festa" - a što to slavimo ?

 

Kad bi netko, neupućen u političku i gospodarsku situaciju, ovaj tjedan po prvi puta posjetio našu Općinu vjerojatno bi stekao dojam da Župljani žive veselo i sretno bez ikakvih problema i ushićeno čekaju taj "veliki" dan kada će Lijepa Naša napokon ući zajednicu Europskih naroda - popularnu Europsku uniju. Čekajući taj dan, Župljani su okitili stupove javne rasvjete zastavicama Hrvatske i EU, te pripremili bogat program proslave kakvog bi se mogli posramit i brojni veći gradovi i općine.

"Praznik silazi na ulice naše, u oblake da letimo smjelo" - ne nećemo nastaviti stihove, jer pripadaju nekoj drugoj priči, nego ih samo spominjem kao asocijaciju na stanje euforije u državi kakvo se eto preslikava i na ulice naše općine.

Mnogi su Župljane nakon EU referenduma proglasili "euroskepticima", a sad viđi čuda - Župa je bolje okićena nego Grad i Konavle zajedno, a i festom ni malo ne zaostaje. Gradu je Nova TV dovela Severinu, a večeras će se isto tako za potrebe televizijskog prijenosa na Stradunu pjevati Oda Radosti, a u Konavlima proslavi ni traga osim što će načelnik Korda nazočiti ponoćnom otkrivanju EU tabele na graničnom prijelazu u Karasovićima.  U Župi festa od samog  jutra, limena glazba svira budnice po mjestima, a popodne i uvečer na plivalištu nas očekuje bogat sportsko, kulturno-zabavni program  i koncert popularnih Baruna.

Ali jeli to baš tako kako na prvi pogled može izgledati neupućenom posjetitelju koji ovih dana po prvi puta posjećuje našu Općinu ? Što bi to Župljani, kao i ostali stanovnici Dubrovačko neretvanske županije trebali proslaviti ?

Sve Hrvatske vlade od završetka Domovinskog rata do danas s manje ili više uspjeha ispunjavale su  zadaće koje je postavila EU i na kraju ih uspjele ispuniti.   U međuvremenu, od onih ratnih stihova "let Croatia be one of Europe stars" pokojnog Tomislava Ivčića, do današnjih dana puno se toga promijenilo, u Hrvatskoj i u Uniji.
 
Nećemo ovom prilikom ulaziti u globalne probleme i interese, krizu Unije i slične razloge zbog kojih  je u većini zemalja značajno  smanjena podrška europskom projektu, nego se samo kratko osvrnuti na probleme Hrvatskog  juga, koji ulaskom u EU postaju još veći i stanovništvo Dubrovnika i okolice stavljaju u izolaciju, kakvu nismo imali od sloma neprijateljskog okruženja u proljeće 1992.

Ispunjavajući brojne zahtjeve Unije, Hrvatske su vlade zaboravile ili propustile riješiti glavni preduvjet za uspješnu integraciju u Europu, prometno povezati zemlju - cestama i mostovima spojiti sve krajeve Domovine. Auto cesta je stigla tek do Ploča, a od Pelješkog mosta još uvijek ništa.

Tako hrvatski  jug - područje južno od Neuma, neće sutra zajedno s većim dijelom Hrvatske ući u EU, nego će postati njezino eksteritorijalno područje.  Kako Dubrovnik i okolica na kopnu ni jednim svojim milimetrom ne graniči s matičnom zemljom nego sa zemljama nečlanicama EU, od sutra postajemo jedan veliki otok specifičan po tome što je s južne strane okružen morem, a s ostalih tvrdim Schengenskim graničnim režimom.

Radi početka primjene "Schengenskog graničnog režima"  građani, turisti i robe da bi putovali ili se prevezli iz jednog dijela županije  u drugi, moraju izići i ponovno ući u Hrvatsku (ili ti ga EU), moraju prijeći dva granična prijelaza, podvrgnuti se četirima policijskim i četirima carinskim kontrolama, građani moraju izvaditi dokumente  za djecu,  robe podliježu posebnoj regulaciji (hoće li zbog navedenog i cijene određenih proizvoda na dubrovačkom području biti veće ?), i još puno toga što je ovih dana  nabrojeno bezbroj puta.

Koliko ćemo vremena izgubiti na čekanju na GP, ako se uputimo, recimo na utakmicu u Split ? Možda više nego u samom putu do Splita, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci .
Kako god to bilo dogovoreno na političkoj razini, u praksi ostaje činjenica da će Hrvatska po ulasku u EU postati znatno podjeljenija kod Neuma nego što je bila do ulaska u EU. I tako će ostati nekoliko godina, barem dok se ne pronađe i izgradi dugoročno rješenje povezivanja poput Pelješkog mosta.

Spomenimo i probleme mještana naše općine porijeklom iz susjednih hercegovačkih mjesta koji su, da bi osigurali mogućnost daljnjeg korištenja pograničnih prijelaza između Hrvatske i BiH kada idu u posjetu svojim rodnim mjestima, morali na MUP-u izvaditi Pogranične propusnice što je na Policiji na Ilijinoj Glavici stvorilo gužve, redove koji se ponavljaju iz dana u dan. Mnogi su se i nakon višesatnog čekanja vraćali doma neobavljenog posla.  Od sutra te propusnice poskupljuju 400% sa 60 na 300 kuna što sve one koji ih nisu stigli izvaditi (ne zbog svoje krivnje nego zbog gužvi) stavlja u neravnopravan položaj.

A i oni koji su imali sreće da se domognu tog dokumenta, sada ga moraju, zamislite poniženja, ovjeriti u Jedinici Granične Policije u Trebinju na adresi Vojvode Stepe Stepanovića bb (Kasarna „Luka Vukalović“).

Ulazimo u duboku izolaciju i pretvaramo se u  "otok"  na kojem će život stanovništva, barem onog dijela koji iz bilo kojeg razloga  ima potrebu za putovanjem u ostatak Hrvatske (EU) ili susjedne hercegovačke općine, biti puno kompliciraniji nego dosada.